Zašto bolujemo od ljubavi? Može li se zaista umrijeti od straha? Jeste li ikada rekli da imate leptiriće u trbuhu kad se zaljubite ili prije neke važne prezentacije? Je li vas katkada uhvatio toliki strah da ste rekli da ćete sigurno umrijeti? Vjerujete li u beauty sleep? Takva su stanja poznata mnogim ljudima širom svijeta, a nedavno istraživanje pokazuje da to nisu samo puke fraze. Naprotiv, riječ je o pravom psihološkom fenomenu koji rezultira fizičkim simptomima. Evo kako to objašnjavaju naučnici. Slomljeno srce Sindrom slomljenoga srca, koji je poznat i kao kardiomiopatija, ne samo da je stvaran, nego je potencijalno smrtonosan. Vjerno oponaša simptome akutnog srčanog udara, uključujući bol u prsima, otežano disanje, osjećaj nadolazeće propasti te zatajenja srca. Prema rezultatima istraživanja koji su objavljeni u časopisu The New England Journal of Medicine, snažan emocionalni stres potiče tijelo da u krvotok ispušta velike količine hormona stresa poput adrenalina i norepinefrina. Taj proces može dovesti do oštećenja srčanog mišića pa ljudi nerijetko traže i ljekarsku pomoć. Usto, do sindroma slomljenog srca može doći i zbog nekih fizičkih stresora poput operacije, astme ili hemoterapije. Bolovanje od ljubavi Onaj ko je bolovao od ljubavi zna dobro kako to izgleda – ne možete spavati, jesti, razmišljati i disati. Zaljubljivanje zaista utiče na čovjekovo zdravlje i to tako da potiče tijelo na otpuštanje hormona zaduženih za uzbuđenje i sreću poput dopamina i oksitocina. Taj koktel hormona uzrokuje čitav spektar fizičkih reakcija poput rumenih obraza, znojnih dlanova, vrtoglavice, suhih usta i ubrzanog lupanja srca. Amorova strelica utiče i na centar u mozgu koji je zadužen za zadovoljstvo – isti onaj centar koji je odgovoran za ovisnost o drogama. Upravo zbog toga skloni smo reći i da smo ludi od ljubavi ili ludo zaljubljeni. Zaista i budemo ludi od svih zbivanja u tijelu, a to stanje traje od šest mjeseci do dvije godine. Tada ili se ljubav produbljuje, pa se situacija smiruje, ili se prekida, što opet dovodi do umirivanja. Beauty sleep Svima je poznat izraz beauty sleep, koji se odnosi na dovoljnu količinu sna koja nam omogućuje da izgledamo odmorno i lijepo. Beauty sleep nije tek puka fraza. Rezultati istraživanja koji su objavljeni u British Medical Journalu pokazuju da san zaista utiče na naš izgled. Naučnici su otkrili da nedostatak sna uzrokuje umor, lošiji kvaliteti zdravlja, ali i lošiji izgled. Nedostatak sna dovodi do povećane razine kortizola u tijelu, a to usporava proizvodnju kolagena te potiče brži nastanak bora. Isto istraživanje ukazalo je na važnost kvalitetnog sna noću jer upravo takav san blagotvorno djeluje na izgled kože. Umrijeti od straha Sigurno ste se nekada u životu našli u situaciji koja vas je toliko uplašila da ste pomislili ili rekli da ćete umrijeti od straha. Ni to nije samo fraza. Naime, istraživanje neurologa Martina A. Samuelsa pokazuje da intenzivan strah koji nastaje, primjera radi, kada se događaju prirodne katastrofe poput potresa ili požara može uzrokovati smrt. Kobne posljedice dolaze kao rezultat naglog porasta adrenalina u tijelu koji satire srce. 'Ako je situacija zaista zastrašujuća, ako je stres dovoljno snažan i intenzivan, a čovjek ne vidi izlaz, vrlo lako može umrijeti od straha', pojasnio je dr. Samuels. Leptirići u stomaku Živci ipak ne mogu doslovno stvoriti leptiriće u vašem probavnom traktu, ali stres i tjeskoba mogu štošta napraviti u crijevima, i to uglavnom loše stvari. Naučnici su otkrili da se u trbuhu nalazi oko milijun neurona i upravo to je razlog zašto se trbuh naziva drugim mozgom. Zahvaljujući neurotransmiterima u trbuhu nastaje ogroman stres koji izaziva taj osjećaj leptirića. 'Ne treba nas čuditi takva snažna moć trbuha. Nesumnjivo postoji snažna povezanost mozga i trbuha. Trbuh je odmah nakon mozga najveće živčano područje', pojasnio je gastroenterolog Francisco J. Marrero. Runner's high Oni koji redovito trče jako dobro znaju što je runner's high. Riječ o snažnom osjećaju sreće, gotovo identičnom onom koji nastaje usljed konzumiranja određenih hemijskih supstanci. O takvom stanju svjedoče i profesionalni, ali i rekreativni trkači, a sada to podupire i znanost. U časopisu Celebral Cortex objavljeni su rezultati istraživanja koji pokazuju da trčanje izaziva pravu poplavu endorfina u tijelu koji izazivaju osjećaje sreće. Ti procesi izazivaju aktivaciju centra u mozgu koji je zadužen za euforiju. Upravo zato trkači se osjećaju high dok uživaju u omiljenoj aktivnosti. www.tportal.hr
Nema komentara:
Objavi komentar