DUBRAVE-SVJEDOK OPSTOJNOSTI POSAVINE

Vrijedna zbirka franjevca fra Stjepana Pavica

Najljepša muzejsko galerijska zgrada u Bosni i Hrvatskoj


Pripremio: Stjepan Marčetić

U blizini jedine poslijeratne znamenitosti Distrikta Brčko – tržnice Arizona u selu Dubrave u sklopu franjevačkog samostana smjestila se prema riječima zagrebačke povjesničarke umjetnosti Željke Čorak ''Najljepša muzejsko-galerijska zgrada u Bosni i Hrvatskoj.'' Ipak smjestilo se u tu galeriju još mnogo toga što bismo mogli okarakterizirati kao naj...
Smjestila se tu jedna od rijetkih bosanskih zbirki moderne hrvatske i bosanskohercegovačke umjetnosti, koja je prema stručnom sudu povjesničara umjetnosti, vrhunska! Glavni krivac za to je franjevac fra Stjepan Pavić, koji je ovu zbirku počeo formirati još za davnih godina svoje mladosti.

Galerija Šimun u Dubravama svjedočit će o opstojnosti i civilizaciji u Bosanskoj Posavini. Zdanje je djelo arhitekta Ivana Prtenjaka. Izvana je obložena kamenom i prepečenom ciglom, a iznutra je apstraktna, lišena svega suvišnoga. Prostire se na površini od 280 metara kvadratnih, a u nju će biti smješteno 150 djela moderne umjetnosti koje su iz depoa odabrali Željka Čorak i Tonko Maroević.
O galeriji je, s posebnim nadahnućem, za tjednik Globus govorila Željka Čorak. ''Ovo je stroga galerija, nema tu popusta jer je mišljena iz vizure trajnih vrijednosti. Pogledajte, tu nema čega nema, a repertoar počinje od kraja 19. stoljeća i ide do danas: Vlaho Bukovac, Oton Iveković, Celestin Medović, Mirko Rački, Frangeš, pa mala antologija bosanskohercegovačkog slikarstva s Gabrijelom Jurkićem na čelu...'', nije se novinarki Globusa Jeleni Jindra dala zaustaviti Željka Čorak.

Niz je imena slavnih modernista s prostora Bosne i Hercegovine i Hrvatske zastupljeno u ovoj galeriji. Zbirka se rađala četrdesetak godina tijekom kojih se fra Stjepan s mnogim umjetnicima sprijateljio. ''Kolebamo se oko nekih umjetnina jer je, zapravo, teško u ovako visoko kvalitetnoj zbirci napraviti pravedan izbor.'', pravdala se Željka Čorak žaleći što nije u mogućnosti izložiti cijelu fra Stjepanovu kolekciju.

Fra Stjepan Pavić zbirku je skupljao još od studentskih dana. Kaže da se pri uređivanju crkava i samostana, uvijek obraćao najboljim umjetnicima i stručnjacima. ''Umjetnici su me gledali kao fratra i znali da će njihova djela jednog dana doći u javni prostor, pa su mi davali i znatno jeftinije, čak i darivali.'', ističe fra Stjepan za tjednik Globus. Upravo je fra Stjepan želio da Željka Čorak napiše tekst za katalog ''njegove'' galerije. ''Svi smo mi osjetljivi na Bosansku Posavinu, znamo stvarnost, a znamo i što je ona bila.'', sjećala se Željka Čorak koja je s Tonkom Maroevićem postala pridruženi član Galerije Šimun. ''Za sve je to ipak najzaslužniji fra Stjepan. Iza njega nema institucije, nema države, nema nikoga.'', ponavljala je Željka za Globus.
Fra Stjepan Pavić je do sada uložio mnogo truda da bi galerija bila tu gdje jest i kakva jest. ''Kad sam 2007. počeo graditi ovu galeriju, crkva je bila porušena i nisam mogao od župne zajednice tražiti da pomogne gradnju. Tražio sam od samostana samo dopuštenje. Galerija Šimun je do sada stajala mnogo. Najviše je pomogla Vlada Distrikta Brčko, nešto malo i hrvatska Vlada, a sve ostalo sam osobno isprosio.'', povjerio je Globusu fra Stjepan.

Kao dugogodišnji profesor na Franjevačkoj gimnaziji u Visokom, fra Stjepan se posebno brine za mlade. ''Bilo bi dobro da u galeriji radimo povremene izložbe, pa da ovamo dolaze posjetitelji, posebno mladi ljudi, i da Galerija Šimun živi.'' Sljedeći projekt kojeg fra Stjepan pokušava ostvariti je samostanska knjižnica koja će služiti prvenstveno učenicima i studentima. ''Cijeli život sam kupovao knjige iz svih područja s namjerom da ih u Dubravama ponudim svakome tko želi čitati i učiti.''Ono što se fra Stjepan posebno trudi je prikupljanje etnografske zbirke i otvaranje malog etnografskog muzeja ovog kraja, no to će, dodaje, biti najteže, jer su ljudi, gradeći nove kuće, bacali sve staro što su imali.

Fratar Stjepan Pavić kako stvari stoje uspio je u svom naumu da suvremenu umjetnost udomi u Dubravama kraj Brčkog. Svojim nastojanjima i trudom on je Dubravama i cijeloj Bosanskoj Posavini vratio barem dio dostojanstva koje ju je nekada krasilo. Činjenica da mediji poput Globusa, ali i nekih drugih o Dubravama i Brčko distriktu više ne pišu samo iz prizme sela i grada u blizini tržnice Arizona samo je početak povratka ovoga kraja na kolosijek s kojega je različitim utjecajima i nesnalaženjem izguran.

Priredio i fotografirao: Stjepan Marčetić
(Naslovna fotografija: Globus)