Uoči proglašenja konačnih izbornih rezultata i dodjele certifikata od strane CIK-a za izabrane poslanike, što će uslijediti najkasnije 7. novembra ove godine, te u sljedećem koraku konstituisanja Skupštine i izvršne vlasti, stanje na političkoj sceni u Brčko distriktu BiH je veoma nestabilno i mogući su različiti scenariji razrješenja peripetija oko izbora novog rukovodstva Skupštine i izvršne vlasti.
Podsjećanja radi, politički blokovi koji sada postoje u Brčko distriktu BiH su apsurdni u odnosu na postojeće političke dogovore na državnom nivou. Tako na nivou države postoji nova parlamentarna većina šestorke: SNSD, SDS, HDZ, HDZ 1990, SDP i SBB, dok u postojećim formiranim političkim blokovima na nivou Brčko distrikta BiH imamo: SNSD, SDS, HDZ, HSS, SDA i SBiH.
Postoje naznake da “još ništa nije gotovo”, te da se u Distriktu nastavljaju praviti i druge kombinacije političkih saveza parlamentarnih stranaka u nastojanju da se postigne komotna većina koja će biti u poziciji kreirati stabilnu većinsku vlast, no ovom prilikom ćemo se pozabaviti analizom manifestovane skupštinske većine sastavljene od 18 poslanika SNSD-a, SDS-a, HDZ-a, HSS-a, SDA i SBiH-a.
Lider HDZ-a Čović je u više navrata izjavio da u daljim aktivnostima u stvaranju parlamentarne većine u Federaciji očekuje da će ista parlamentarna većina biti realizirana vertikalno na svim nivoima vlasti – na nivou svih županija i federalnih institucija vlasti. Nameće se kao logično da će to važiti i za Brčko distrikt BiH. Postoje jasne naznake da će rukovodstvo SDP-a na dnevni red razgovora šestorke staviti konstituisanje vlasti u Brčko distriktu.
Stanje u odnosu na postojeće političke blokove u Distriktu dodatno usložnjava činjenica da je postignut čvrst savez SNSD-a i SDP-a i svih političkih partija u okviru šestorke na državnom nivou, kao i nove parlamentarne većine u Federaciji.
Ima naznaka i da između SBiH i SDA ne postoji čvrst savez unutar postojeće parlamentarne većine u Brčko distriktu BiH, te da se može očekivati da SBiH, u želji da ostane u parlamentarnoj većini, pristupi razgovorima sa SDP-om i SBB-om. Dobro obavješteni izvori u Sarajevu bliski rukovodstvu SBiH kažu da Silajdžić, Erlagić i rukovodstvo SBiH-a daju zeleno svjetlo za savez sa SDP-om na lokalnoj razini, gdje spada i Brčko distrikt.
U takvom rješenju SBiH bi bio amnestiran od političke izdaje koja mu se sad pripisuje i oslobođen od snažnog pritiska javnosti i građana Brčko distrikta BiH, te birača SBiH koji osjećaju da je njihovo povjerenje izigrano.
Sve ovo ukazuje da su mogući različiti dalji scenariji razvoja situacije u pogledu konstituisanja Vlasti u Distriktu.
Kao što je već ranije pisano, prema Statutu Brčko distrikta BiH, dogovoreni broj od 18 poslanika je dovoljan za izbor gradonačelnika tek u drugom krugu glasanja, kao i članova Vlade i rukovodstva Skupštine. Međutim, ovakva većinska vlast ne bi bila u mogućnosti donositi zakone, odluke finansijske prirode, a što je najvažnije, ne bi mogla usvojiti budžet Brčko distrikta BiH. Za donošenje svih zakona i bitnih odluka sa finansijskim implikacijama, regulacionih planova i slično, potrebna je tropetinska većina, tj. najmanje 19 poslanika.
Pod pretpostavkom da deklarisana skupštinska većina od 18 poslanika i izabere skupštinsko rukovodstvo, gradonačelnika i Vladu, objektivni i nepristrasni analitičari ovih procesa postavljaju pitanje: Kako usvojiti naredni budžet i sprovoditi krupne reformske procese usvajanjem zakona i bitnih odluka? Realno je za očekivati da bi se već tada ta vlast mogla raspasti, što bi izazvalo brzu promjenu parlamentarne većine, eventualno i sa postojećim gradonačelnikom i razrješenjem nepoželjnih ministara iz stranaka (na primjer, SDA i SBiH) koje nisu u parlamentarnim većinama na već utvrđenim razinama vlasti u kantonima, Federaciji i državi.
To već sada postavlja pitanje kvaliteta dolazeće vlasti, iz razloga što bi u ovakvom ambijentu profesionalni i stručni kandidati za šefove odjela mogli zazirati od prihvatanja kandidature jer bi, svjesni mogućeg scenarija, prema sadašnjim zakonskim rješenjima Distrikta u konačnici mogli ostati bez posla.
Kad bi se slijedio taj scenario, realna je procjena da bi šestorka na nivou države, odnosno četvorka sa nivoa Federacije, mogla postati parlamentarnom većinom i u Brčko distriktu BiH tek od marta iduće godine, što bi dovelo do gubitka još šest mjeseci zbog neusvajanja budžeta, a što bi dodatno usložnilo odnose i odgovornost kreatora ovog scenarija u Distriktu koji je, kako se svi slažu, vidno stagnirao u posljednjem mandatu koncentracione vlasti.
Drugi scenario, koji je takođe u ovom trenutku moguć i realno izvjesniji, je da se na inicijativu šestorke sa državnog nivoa preslika parlamentarna većina u Brčko distrikt BiH, što je i realno jer je Brčko distrikt BiH dužan primjenjivati zakone koji se donose na državnom nivou, budući da je Brčko distrikt BiH pod direktnom ingerencijom države. U Brčko distriktu BiH te zakone i tu vlast kreirale bi iste stranke kao i na nivou države, što je jedino realan i objektivan pristup formiranja adekvatne vlasti u Distriktu, kao i vlasti u oba entiteta, pogotovo Federacije. Ono što je za Brčko distrikt BiH veoma važno, to je da bi stranke u vlasti imale prirodnu i direktnu podršku državne vlasti. Takav scenario zahtijeva da se ovom pitanjem detaljnije pozabave Dodik, Čović i Lagumdžija, a postoje naznake da će do takvih razgovora doći već tokom iduće nedjelje.
Protagonisti postojećih scenarija u političkim blokovima, prije svega SNSD-SDS, svjesni činjenice da bez 19 poslanika nema stabilne vlasti, svjesni su i činjenice da u novim političkim dogovorima predsjednik skupštine može biti predstavnik nekog drugog naroda, npr. Bošnjak ili Hrvat, a to je za njih ozbiljan problem. Parlamentarna većina šestorke imala bi 21 poslanika, uključujući i poslanika albanske nacionalne manjine, koji je jasno rekao da želi biti u većini, što bi bila stabilna i komotna većina za sve odluke uključujući i promjenu Statuta.
Treći scenario, najmanje moguć i poželjan, koji ne bi obezbijedio nikakav okvir za reforme u Distriktu koje predstoje u raznim oblastima života, (zdravstvo, obrazovanje, zavod za izgradnju grada, direkcija za puteve, obilaznica itd.), je preživljavanje ove parlamentarne većine sa osamnaest poslanika i nakon perioda od šest mjeseci, ne isključujući i mogućnost za kojom bi ista mogla i potegnuti – a to je kupovina nekog od poslanika iz opozicionog bloka, očemu smo obavještavali čitaoce u ranijim napisima.
Ono što trenutna parlamentarna većina ispušta iz vida je to da usvajanje budžeta i donošenje ključnih zakona predstavlja mukotrpan i dugotrajan proces, praćen velikim izazovima i kompromisima svih učesnika. Da li su stranke činioci predložene parlamentarne većine spremne na stalnu konfrontaciju sa shemom vlasti na nivou države, a takođe i Federacije, gdje će političke tenzije između SNSD-a, SDP-a, SBB-a, HDZ-a s jedne, te SDA i SBiH s druge strane, još više narastati, što bi se stalno reflektovalo na funkcionisanje vlasti u Distriktu i ukupan politički ambijent koji ne bi davao nikakvu šansu za boljitak i izvjesnu budućnost Distrikta.
Dogovorena skupštinska većina u svom sporazumu nije dala odgovor na pitanje s kojim programom i mehanizmima žele sprovesti reforme, pogotovo što će izostati podrška viših nivoa vlasti – Federacije i države. Produžena agonija i stagnacija još više će opterećivati život u Brčko distriktu BiH i učiniti ga nepodnošljivim, pa se treći scenario može opisati kao najveća anvantura, neizvjesnost i besperspektivnost.
Podsjećamo i na to da treći scenario predstavlja nepoštivanje i prekrajanje volje birača, pogotovo iz reda bošnjačkog naroda, što je već viđeno u Distriktu kada je 2008. godine, i pored blizu 11.000 osvojenih glasova, SDP-u uskraćena pobjeda i formirana koncentraciona vlast koja nije dala nikakav rezultat.
Treći scenario podrazumijeva formiranje vlasti koja je unaprijed osuđena na neuspjeh, dakle samo radi podjele fotelja, uz potpuno jasnu odgovornost SDA i SBiH-a za političku avanturu, za što sigurno ne mogu proći nekažnjeno od građana na budućim izborima.
Iako se čuje da postoje naznake o formiranju drugih političkih blokova, takođe bez komotne većine od 19 poslanika, iz ove perspektive teško je napraviti predviđanje u pogledu nekog drugog miksa parlamentarnih političkih stranaka u većinskoj vlasti Brčko distrikta BiH, što bi moglo biti predmetom nekih naših narednih analiza. U svakom slučaju, ulazak u vlast koja bi bila protivprirodna, nestabilna i neefikasna predstavljao bi avanturu u koju se ozbiljne političke opcije i odgovorni pojedinci kao budući nosioci vlasti ne bi smjeli upuštati.izvor (portal24h.ba)
Nema komentara:
Objavi komentar